Prije svega je to humani čin kojim za malo slobodnog vremena kontrolirate svoje zdravlje i spašavate bolesne i unesrećene.

Krv nije moguće proizvesti na umjetan način. Samo čovjek može drugom čovjeku dati krv i ne postoji drugi izvor krvi. Svaki pojedinac je u situaciji da mu je potrebna krv kao lijek ovisi direktno o dobrovoljnim davateljima krvi.

Kako bi se osiguralo brzo, kvalitetno i sigurno liječenje bolesnika potrebno je uvijek imati dovoljan broj darivatelja krvi, a time i dovoljne količine krvi u pričuvi.

Tko je dobrovoljni davatelj krvi?

Dobrovoljni, neplaćeni davatelj krvi je osoba koja daje krv, plazmu ili druge sastojke krvi dragovoljno i zato nije plaćen niti u novčanom niti u nekom drugom obliku koji bi mogao biti zamjena za novac. Osnovna načela davanja krvi su:

  • dobrovoljnost,
  • anonimnost,
  • solidarnost,
  • besplatnost.

U svrhu osiguravanja kvalitetne i sigurne krvi Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (IFRC), čiji je član i Hrvatski Crveni križ usvojile su dokument kojim se obvezuju da će se osiguranje krvi i krvnih pripravaka temeljiti na dobrovoljnom i neplaćenom davalaštvu.

Kako se postaje dobrovoljni davatelj krvi?

Jednostavno – najprije morate donijeti odluku da želite davati krv i tako spašavati živote ljudi.

Javite se u svoje društvo Crvenog križa. Davanje krvi je povlastica zdravih ljudi jer samo zdrava osoba može biti davatelj krvi.

Koliko često i tko može dati krv?

Krv mogu dati zdrave osobe od 18 do 65 godina starosti.

Muškarci mogu dati krv svaka 3, a žene svaka 4 mjeseca.

Koji su razlozi privremenog odbijanja davatelja?

Razlozi privremenog odbijanja davatelja:

  • nizak hemoglobin,
  • visoki ili niski krvni tlak,
  • žene za vrijeme menstruacije, trudnoće ili dojenja,
  • lakše akutne bolesti (hunjavica, prehlada),
  • tetovaža i piercing,
  • alkoholizirano stanje,
  • uzimanje antibiotika,
  • cijepljene osobe,
  • nakon primanja transfuzije,
  • nakon operativnih zahvata i sl.

Ovo su samo neki od razloga privremenog odbijanja. Konačnu odluku donosi liječnik prilikom pregleda i razgovora s davateljem prije samog čina davanja krvi.

Ako ne možete dati krv – NE OČAJAVAJTE!

Pomoći možete i kao animator davalaštva krvi u svojoj sredini. Javite se u svoj Crveni križ!

Može li čovjek davanjem krvi dobiti AIDS?

NE – to nije moguće! Davanjem krvi ne može se dobiti niti AIDS niti bilo koja druga bolest. Pribor koji se koristi prigodom uzimanja krvi je zapakiran, sterilan i za jednokratnu uporabu.

Može li davanje krvi biti štetno za ljudsko zdravlje?

NE – zdrav organizam ima uvijek dovoljne količine krvi (oko 5 litara). Dobrovoljnim davanjem krvi ujedno kontroliramo naše zdravlje. Prilikom svakog davanja krvi, davatelj prolazi liječnički pregled, kontrolira nivo željeza u krvi, a njegova krv se testira na AIDS, hepatitis i sifilis.

Određuje se i pripadnost krvnoj grupi (A, B, AB, O; svaka može biti Rh + ili Rh -).